Sadržaj
- Periferne halucinacije
- Promjene u vizualnoj percepciji
- Osjetljivost na svjetlost
- Halucinacije
- Liječnički savjet
Anksioznost se može doživjeti kao epizoda zabrinutosti, panike ili čak danima osjećati se na ivici i boriti se protiv želje da se riješite pritisaka i briga javnosti, braka i radnog okruženja. To može rezultirati promjenama u vidu, kao što su halucinacije, osjetljivost na svjetlost i razlike u percepciji okoline ili čak stvarnosti. Anksioznost također može uzrokovati migrenu zbog promjena u vidu. Ako su anksioznost ili panika jaki, treba ih liječiti psihijatrijskim lijekovima koji mogu zaustaviti anksioznost i njene učinke na vid i percepciju.
Periferne halucinacije
Periferne halucinacije javljaju se kada se pojave halucinacije u dijelu oka povezanom s perifernim vidom ili izvan stražnjeg dijela očiju. Te se halucinacije mogu razlikovati od osobe do osobe, ovisno o količini stresa, tjeskobe ili prisile kojoj su izloženi. Neki mogu prijaviti da vide samo zamućenje boje ili prolazni oblik, dok drugi mogu vidjeti sjenovitu figuru ili nešto sasvim zastrašujuće i prijeteće.
Promjene u vizualnoj percepciji
Percepcija dubine i visine može se promijeniti tijekom razdoblja krajnjeg straha. Osoba može imati problema s prepoznavanjem prostora, visine i dimenzija svoje okoline, kao i odnosa s njom. Može doći do smanjenja ili osjećaja izobličenja u vremenu i prostoru, posebno tijekom jakih napadaja panike ili tjeskobe. Tijekom akutnog stresa ili tjeskobe, tijelo isključuje sve nepotrebne tjelesne funkcije. Na primjer, probava se zaustavlja jer nije potrebna. U mozak se prenose samo odgovori na strah, što može biti jedan od razloga zašto ove neobične senzacije postaju istaknute i istaknute.
Osjetljivost na svjetlost
Osjetljivost na svjetlost obično je uzrokovana širenjem zjenice. Zjenica se širi kao odgovor na strah. Iako se boji, simpatički živčani sustav dovodi do širenja zjenica. Ovaj je sustav dio autonomnog živčanog sustava, kojim mozak ne upravlja. Autonomni sustav može pokrenuti primitivne reakcije na podražaje straha ili tjeskobe, poput širenja zjenice, tako da oči mogu propustiti više svjetlosti. Međutim, ako netko pati od anksioznosti i moguće napadaje panike, ovaj će se odgovor aktivirati u neprikladna vremena i preplaviti oči svjetlošću, čineći vid i koncentraciju težim. U ovom trenutku oči mogu početi doživljavati male lutajuće predmete, oblikovane poput zvijezda, prstenova ili pruga, zaklanjajući normalan vid.
Halucinacije
Halucinacije mogu izgledati kao pogrešno tumačenje odgovarajućih odgovora na anksioznost; međutim, prisutnost tjeskobe i panike koja se akumulira u stresu dovoljno ozbiljnom da proizvede halucinacije je sasvim moguća. Psihotičari, koji mogu i ne moraju halucinirati, pate od stalnog straha. U stvarnosti, ljudi koji doživljavaju te osjećaje stalnog straha često se liječe antipsihoticima. Čini se da ovo sugerira vezu između psihoze i anksioznosti u nekim slučajevima, koje se mogu razviti za halucinacije koje nisu samo periferne, već i cijele vizije.
Liječnički savjet
Tjeskoba ima moć izražavanja kroz vizualne promjene, a one se ne mogu zanemariti ili zanemariti. Obično će promjene u vidu potrajati, a ponekad će se i pogoršati ako se ne liječe. Važni su pokazatelji da je anksioznost koja je iskusna stvarna i valjana, čak i ako joj je okidač na početku nepoznat, te bi je liječnik trebao što prije procijeniti.