Sadržaj
- Glikoliza i fermentacija
- Fermentacija i energija
- Fermentacija i biljke
- Fermentacija i vježbanje
- Svrha aerobnog disanja
Stanično disanje odnosi se na proces kojim stanice pretvaraju hranu u energiju. Fermentacija je specifična kemijska reakcija u respiratornom ciklusu. To se događa kada stanice nemaju pristup kisiku, stanje poznato i kao anaerobno disanje. Proces fermentacije proizvodi mnogo manje energije od aerobnog disanja ili disanja na bazi kisika.
Glikoliza i fermentacija
Glikoliza je prvi korak u ciklusu disanja. Javlja se i u aerobnom i u anaerobnom disanju. Tijekom glikolize molekule glukoze reduciraju se u tvari zvane piruvat. Ako je dostupan kisik, piruvat se dalje razgrađuje i podvrgava se mnogim kemijskim reakcijama dajući veliku količinu energije. Ako kisik nije dostupan, piruvat prolazi kroz proces fermentacije koji proizvodi malu količinu energije zajedno s alkoholom ili mliječnom kiselinom.
Fermentacija i energija
Prema internetskoj stranici Kemija za biologe, fermentacija generira približno 10 posto energije proizvedene aerobnim disanjem, što je dovoljno za nastavak provođenja glikolize. Organizmi na bazi kisika (poput ljudi) mogu preživjeti vrlo ograničeno vrijeme s malom količinom energije koja se proizvodi u fermentaciji.
Fermentacija i biljke
Fermentacija je mnogo češća kod biljaka nego kod životinja. U biljkama je etanol jedan od željenih proizvoda fermentacije. Proizvođači alkoholnih pića trebaju sastojke da fermentiraju i dobiju alkoholni sadržaj pića. Na primjer, pivo se proizvodi od fermentiranog zrna.
Fermentacija i vježbanje
Kad ljudi vježbaju, obično troše kisik brže nego što se može obnoviti. Iz tog su razloga mišićne stanice sposobne vježbati privremeno anaerobno disanje. Kad zbog vježbanja nije dostupan dovoljan kisik, mišićne stanice fermentiraju, stvarajući mliječnu kiselinu koja se potom nakuplja u mišićima, uzrokujući grčeve, bol i umor.
Svrha aerobnog disanja
Aerobno disanje daje energiju većini organa i stanica kod ljudi. Velika količina generirane energije omogućuje vitalnim mišićima, poput srca i nehotičnim respiratornim mišićima, da nastave funkcionirati. Aerobno disanje također je neophodno za funkcije mozga, kao i za kretanje voljnih mišića.