Nedostaci sporazuma NAFTA

Autor: Judy Howell
Datum Stvaranja: 2 Srpanj 2021
Datum Ažuriranja: 19 Studeni 2024
Anonim
The 4 Advantages to Trade Barriers (And 3 Disadvantages) | Think Econ
Video: The 4 Advantages to Trade Barriers (And 3 Disadvantages) | Think Econ

Sadržaj

NAFTA je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, trilateralni ekonomski blok između Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Meksika. NAFTA uklanja nekoliko zajedničkih međunarodnih trgovinskih barijera, kao što su carine, kvote i uvozne subvencije. To je imalo značajan utjecaj na američki gospodarski krajolik - nisu svi bili pozitivni. Naposljetku, pitanje "nedostataka" NAFTA-e ovisi o tome tko pita, ali neke od posljedica ugovora i dalje izgledaju očito nepovoljne.


NAFTA i drugi sporazumi o slobodnoj trgovini izazvali su ozbiljne napore na američki način života (hrđa slika Stanislava Halcina iz Fotolia.com)

Povećanje ekonomskih deficita SAD-a

NAFTA je učinila trgovinu između tri zemlje više nego dvostrukom. Međutim, s obzirom na relativne ekonomske nejednakosti između Sjedinjenih Država i njezinih dviju susjeda, smanjenje ekonomskih prepreka dovelo je do većih gospodarskih deficita. Deficit u odnosu na Kanadu iznosio je 45 milijardi dolara u 2009. godini, tijekom pada globalne ekonomske krize.Prije toga bilo je 157 milijardi dolara u 2008. godini, 138 milijardi dolara u 2007. i 146 milijardi dolara u 2006. godini. U Meksiku je ekonomski deficit iznosio 98 milijardi dolara u 2009. godini, 131 milijardu dolara u 2008., 151 milijarda dolara u 2007. i 131 milijardu dolara u 2006. Ove brojke jasno pokazuju neuravnotežen odnos.


Outsourcing i pad proizvodnje u SAD-u

Jedna od glavnih strukturnih slabosti bilo kojeg sporazuma o slobodnoj trgovini jest činjenica da velike proizvodne tvrtke ostvaruju dobar profitni motiv za preseljenje poslovanja u zemlju s jeftinijim troškovima rada i sirovina.

Prema izvješću iz 2010. koje je za Kongres pripremio Zglobni ekonomski odbor, proizvodnja u SAD-u smanjila se za gotovo 50 posto od 2000. godine, čak i kada se povećala nacionalna populacija. NAFTA je stupila na snagu 1994. godine. Pitanje o tome koja je uloga odigrala u padu rada s američkim proizvođačima i dalje je kontroverzna, ali činjenice pokazuju da su, iako su se gubici radnih mjesta u proizvodnji tijekom desetljeća procvata minimizirali. NAFTA se podudara s gubitkom radnih mjesta bez presedana kada se suočila s recesijama u 2001. i 2008. godini.

Ako ništa drugo, NAFTA je barem bila neučinkovita u zaštiti američkih proizvođača od nepovoljnih ekonomskih uvjeta, a možda je i pridonijela njegovom opadanju. Međutim, budući da je relativno mali broj tih radnih mjesta posebno ustupljen Kanadi ili Meksiku, izravna odgovornost NAFTA-e nužno je ograničena.


Potisnute plaće, gubici u naplati poreza i smanjenje sindikata

Kako bi Sjedinjene Države bile konkurentne unutar zone slobodne trgovine NAFTA-e, mnoge američke tvrtke su drastično smanjile potrošnju. To se može učiniti na mnogo načina, kao što je izrada jeftinijih proizvoda.

Ozbiljnije, međutim, poduzimaju tvrtke kako bi smanjile svoje troškove rada i smanjile porezne obveze. Oni to čine tako što uzimaju proizvode iz industrijskog sjevera, gdje je radna snaga visoko stručna i sindikati su jaki, te ih prebacuju u južne ili unutarnje istočne države gdje konzervativne ekonomske politike omogućuju tvrtkama da rade svoje poslovanje mnogo jeftinije. Dvadeset i dvije države imaju zakone o radu koji pokazuju praktičnu posljedicu suzbijanja plaća. Osim toga, te države obično imaju niže poreze i često nude velikodušne poticaje velikim tvrtkama da se tamo nasele.

Posljedice nižih plaća za radnike i smanjenih poreznih prihoda za vlade je smanjenje indeksa kvalitete života materijala mjerene individualnom ekonomskom moći, državnim socijalnim uslugama i infrastrukturom. Opet, izravna odgovornost NAFTA-e za ovo ponašanje "trke prema dnu" je ograničena, ali postaje jasnija u širem kontekstu prakse slobodne trgovine općenito.

Degradacija okoliša

Premještanjem proizvodnje iz Sjedinjenih Američkih Država, tvrtke mogu iskoristiti popustljivije zakone o zaštiti okoliša - osobito u Meksiku, gdje NAFTA ima interes. Ista proizvodnja, prerađena jeftinije i prljavije, nužno će rezultirati lošim posljedicama za okoliš, kako regionalno u smislu onečišćenja i uništavanja ekosustava, tako iu globalnom smislu, kao što je smanjenje resursa uz povećanje emisija plinova koji izazivaju efekt staklenika.