Liječenje boli u prsima uzrokovane tjeskobom

Autor: Randy Alexander
Datum Stvaranja: 24 Travanj 2021
Datum Ažuriranja: 14 Svibanj 2024
Anonim
Nesrčani uzroci bola u grudima
Video: Nesrčani uzroci bola u grudima

Sadržaj

Užas anksioznog napada može biti tako intenzivan da se žrtve često osjećaju kao da su u situaciji opasnoj po život. Ova reakcija često rezultira lupanjem srca ili boli u prsima, što može izgledati kao pravi srčani udar. Možete smanjiti bol u prsima primjenom niza strategija.


liječenje

Bol u prsima uzrokovana tjeskobom može se liječiti pomoću benzodiazepina i antidepresiva. Vaš liječnik može propisati anksiolitike ili alprazolam, koji uključuju benzodiazepine ili imipramin, antidepresiv. Da biste utvrdili jesu li ti lijekovi pravi za vas, posjetite svog liječnika. Oni također mogu biti ovisni i mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave. Prije nego što ih prepišete, liječnik će vas obavijestiti o rizicima. Iako lijekovi mogu pomoći u bolovima u prsima, oni su najučinkovitiji u kombinaciji s bihevioralnom terapijom.

Bihevioralna terapija

Dva najučinkovitija oblika anksioznih tretmana su kognitivno-bihevioralna terapija i terapija izlaganja. Kognitivno-bihevioralna terapija usredotočuje se na pacijentov način razmišljanja i iracionalno ponašanje koje on pokazuje kao rezultat tog razmišljanja. Bolovi u prsima koji su posljedica napadaja panike često su potaknuti dubokim iracionalnim strahom ili fobijom koju pacijent ima u vezi s određenim situacijama. On kroz kognitivno-bihevioralnu terapiju uči da opaža ono što uzrokuje ove iracionalne misli i kako ih raditi.


Terapija izloženosti stavlja pacijenta u okruženje u kojem te terapeut predstavlja stvarnim ili simuliranim slikama, osmišljenim da se osvrne na korijen vašeg straha. Na primjer, ako ima fobiju od zmija, terapeut će je predstaviti stvarnim ili zamišljenim slikama zmija. U ovoj kontroliranoj i terapeutskoj atmosferi, pacijent uči kako se suočiti s izvorom svoje fobije, kako postupno napustiti svoj strah i kako dobiti više samokontrole.

Tehnike vježbanja i opuštanja

U slučaju umjerenih anksioznih napada, tjelovježba može pomoći da se bol potpuno ublaži. Ponekad su napadi panike posljedica stresa, a vježbanje u trajanju od 30 minuta, tri do pet puta tjedno, vrlo je preporučljivo. Za maksimalni učinak, većinu ovih dana uzmite jedan sat aerobne vježbe. To može uključivati ​​hodanje, trčanje, biciklizam i plivanje.

Tehnike opuštanja, kao što su meditacija i vježbe disanja, mogu pomoći u stabiliziranju vašeg nepravilnog otkucaja srca i tako ublažiti bol u prsima uzrokovan tjeskobom. U napadu panike udišite i polako izdahnite dok brojite do 10. Ponovite to po potrebi dok vam srčana srca ne nestane. Te tehnike pomažu smiriti vaše burne misli i tako povećati vaše emocionalno zdravlje.