Sadržaj
Prijelazna organizacija WikiLeaks stvorila je povijest objavljivanjem tisuća tajnih dokumenata o akcijskim strategijama, diplomatskim razgovorima i vojnom planiranju od strane različitih vlada, posebice američkih i britanskih. Na čelu s aktivistom Julianom Assangeom, WikiLeaks se specijalizirao za curenje takozvanih kabela, tj. Prijelaz tajnih diplomatskih komunikacija između vladinih agencija ili dužnosnika. Informacije koje su procurile na vašoj web-lokaciji dobile su ogromne posljedice jer su objavljene u najvećim svjetskim novinama. Pogledajte najveća otkrića organizacije.
Aktivist Julian Assange je jedan od vođa organizacije WikiLeaks (Peter Macdiarmid / Getty Images / Getty Images)
Špijunaža u UN-u
Među najvećim kontroverzama koje je WikiLeaks procurio je otkrivanje špijuniranja članova Ujedinjenih naroda. WikiLeaks je presreo dokument koji je navodno izdala američka državna tajnica Hillary Clinton. Hillary u njoj traži prikupljanje biografskih i biometrijskih informacija od važnih dužnosnika UN-a. Informacije se kreću od podataka o kreditnim karticama, lozinki i dekodera koji se koriste u računalnim mrežama, pa čak i uzoraka DNK i otisaka prstiju. Među špijunima su visoki dužnosnici UN-a, uključujući zapovjednike mirovnih snaga i vojne zapovjednike.
Sjedinjene Države bile bi iza špijunaže u UN-u (Comstock / Stockbyte / Getty Images)Napad na Iran
Još jedno veliko otkriće koje je sramotilo Sjedinjene Države i njihove saveznike bio je pritisak koji su neke arapske zemlje vršile u Washingtonu za Amerikance da napadnu Iran, a američki arapski saveznici poput Saudijske Arabije i Bahreina zahtijevali bi od američke vlade da napadne da Iran uništi, jednom zauvijek, program nuklearnog oružja zemlje. Izvješće iz 2008. odnosi se na službeni sastanak između veleposlanika Saudijske Arabije i američkog generala Davida Petraeusa, u kojem bi saudijski vođa želio da SAD "presijeku glavu zmije" (Iran). Postoje zapisi o istom zahtjevu čelnika zemalja poput Izraela i Jordana.
Predsjednik Obama bio bi pod pritiskom da napadne Iran (Osvojite McNamee / Getty Images / Getty Images)
Kriza u Pakistanu
Kao strateška zemlja u južnoj Aziji, Pakistan je stalna briga Sjedinjenih Država, prema dokumentima koje je objavio WikiLeaks. Diplomatski kabeli pokazali su da je američka vlada zabrinuta zbog mogućih radioaktivnih materijala u pakistanskim nuklearnim elektranama koji bi se mogli koristiti u terorističkim napadima. Dokumenti pokazuju da su Sjedinjene Države pokušale ukloniti obogaćeni uran iz Pakistana. Pakistanska vlada je 2009. godine u još jednoj diplomatskoj noti, koju je WikiLeaks objavio, na bilo koji način odbila posjet američkih stručnjaka za atomsku energiju u zemlji.
Zabrinuti zbog nuklearnog oružja, SAD i Pakistan doživjeli su krizu 2009. godine (Digital Vision./Photodisc/Getty Images)Kibernetička infiltracija
Dokumenti WikiLeaksa otkrili su da je kineska vlada u velikoj mjeri u stanju koristiti tehnike infiltracije i cyber sabotaže. Prema dokumentima koji su procurili, kineska vlada je od 2002. godine angažirala mrežu hakera i stručnjaka za digitalnu sigurnost. Ova grupa je imala pristup računalnoj mreži osobnosti poput Dalaj Lame i zapadnih tvrtki kao što je Google. U siječnju 2010. Google je izvijestio o nizu cyber napada koji navodno dolaze iz Kine. To je otkrio još jedan diplomatski kabel koji je objavio WikiLeaks, u kojem je američko veleposlanstvo u Pekingu bilo obaviješteno da će Kina stajati iza napada.
Kina stoji iza cyber napada, kažu Wikileaks (Goodshoot / Goodshoot / Getty Images)
Špijuniranje SAD-a u Brazilu
Nedavno se razvio diplomatski skandal između Brazila i Sjedinjenih Država nakon što su objavljeni podaci da je američka vlada špijunirala brazilske tvrtke i vođe, uključujući predsjednika Dilmu Rousseffa. Dokumenti su, uz podršku WikiLeaksa, procurili bivši tehničar CIA-e Edward Snowden. Optužen za krađu, špijuniranje i zamjenu imovine američke vlade, Snowden je bio prisiljen tražiti azil iz Rusije, gdje je trenutno. Američki dosjei, klasificirani kao pečat ultra tajni, pokazuju da je NSA špijunirala milijune e-mailova i poziva u Brazilu.
Podaci dokazuju da su čak i pozivi i e-poruke predsjednika Dilme bili špijunirani (Andrew Burton / Getty Images Vijesti / Getty Images)