Sadržaj
Gotovo je nemoguće zanemariti upotrebu fosilnih goriva u današnjem svijetu. Fosilna goriva postoje u tri različita oblika: ugljen, prirodni plin i nafta (nafta). Fosilna goriva stvarala je mrtva tvar prije milijuna godina. Znanstvenici sada vjeruju da je društvo previše ovisno o fosilnim gorivima, što bi moglo dovesti do ekološke i zdravstvene krize.
Identifikacija
Fosilna goriva potječu iz životinjskih i biljnih tvari koje su umrle prije milijuna godina. Sama tla i razni sedimenti taložili su se tijekom vremena, vršeći pritisak na materijale i tjerajući kisik van. Ta se organska tvar pretvorila u kerogen, koji se zagrijavanjem na temperature iznad 110 ° C pretvara u ulje, a zatim se iz ulja stvara plin pri temperaturama iznad 110 ° C.
ugljen
Većina rudnika fosilnih goriva uključuje vađenje ugljena. Ugljen se može vaditi blizu površine zemljine kore, koja se naziva rudarska površina, ili iz dubljih dijelova Zemlje, u takozvanom podzemnom rudarstvu. Vađenje ugljena s površine relativno je jednostavno; lopate i bageri učinkoviti su za vađenje ugljena blizu površine. Nakon što se rudnik iscrpi, radnici ponovno zasadaju područje i kreću dalje.
Ulje
Podmorske platforme za vađenje i obalni ekstrakcijski tornjevi pumpaju većinu nafte izvađene širom svijeta. Na mjestu se buši bušotina s naftnim potencijalom i ulje se ispumpava kroz dugu cijev. Prema Sjedinjenim Državama, većina država koje proizvode naftu nalazi se uz obalu, prema Upravi za energetske informacije (EIA).
Prirodni gas
Prirodni plin i nafta uglavnom se nalaze na istom području. Znanstvenici traže ležišta nafte i plina s posebnom opremom koja uzrokuje vibracije u tlu, jer su određene frekvencije povezane s prisutnošću plina i nafte. Nova tehnologija, takozvanih "digestora", omogućuje stvaranje plina iz organske tvari, simulirajući i ubrzavajući prirodni proces
Teorije / špekulacije
Agencija za zaštitu okoliša (EPA) trenutno vjeruje da izgaranje fosilnih goriva pridonosi globalnom zagrijavanju. Fosilna goriva kad sagorijevaju emitiraju ugljični dioksid, plin koji zadržava toplinu u donjim slojevima zemljine površine. Nedavna istraživanja pokazuju da svijet ispušta višak ugljičnog dioksida u atmosferu, koji bi mogao za kratko vrijeme zagrijati planet.