Ključne značajke antropološke perspektive

Autor: Louise Ward
Datum Stvaranja: 9 Veljača 2021
Datum Ažuriranja: 19 Svibanj 2024
Anonim
Podnebne spremembe v lokalnih okoljih: Antropološke perspektive - Veronika Zavratnik in Ana Svetel
Video: Podnebne spremembe v lokalnih okoljih: Antropološke perspektive - Veronika Zavratnik in Ana Svetel

Sadržaj

Antropologija je proučavanje kultura, tradicija, porijekla, ponašanja i ljudskog društva. Bitna pitanja u antropologiji su korijeni ljudskog bića: kako se razvijamo i razvijamo do sadašnjeg stadija; odakle dolaze emocije i zašto ih osjećamo; kako smo u interakciji s okolinom i zašto vjerujemo u religije. Antropologija nastoji odgovoriti na ova pitanja promatranjem i eksperimentiranjem.


Antropologija proučava ljudsko ponašanje, kulture i tradicije, što uključuje naš rad, uvjerenja i naše igre (Goodshoot / Goodshoot / Getty Images)

Biološka antropologija

Biološka antropologija usredotočena je na dva primordijalna koncepta: ljudsku evoluciju i društvenu interakciju. Kako bi saznali kako su ljudi evoluirali iz ranijih životnih oblika, ova ruka antropologije istražuje svoje najbliže rođake: primate. Primati uključuju ljude, čimpanze, majmune i lemure. Njihovo se ponašanje proučava promatranjem. Fosili naših predaka također se koriste u biološkoj antropologiji za proučavanje fizičkih sličnosti između prapovijesnih ljudi i ukazuju na to da su prvi ljudi nastali u Africi.

Kulturna antropologija

Riječ kultura može se odnositi na širok raspon tema, kao što su književnost, umjetnost, glazba, kuhinja i tradicije. Za kulturne antropologe, kultura je skup naučenog ljudskog ponašanja.


Iz perspektive ove grane antropologije, kultura se doživljava kao vrlo važan čimbenik u ljudskom opstanku, neprestano promjenjivom i lako izgubljenom, jer postoji samo kao mentalni konstrukt. Arhitektura, ceremonije i tradicije samo su proizvodi kulture, a ne sama kultura, koja postoji samo kao ideja ili misao u ljudskom umu. Kulturna antropologija prepoznaje tri glavna sloja kulture: nacionalnost, subkulturu i univerzalne čimbenike.

Lingvistička antropologija

Jezična antropologija je proučavanje jezika u ljudskom društvu i kulturi, kako prošlosti tako i sadašnjosti. Opće područje proučavanja jezika poznato je kao lingvistika, što je antropološki pristup jeziku koji usmjerava njegovu uporabu i razvoj te društvenu i kulturnu pozadinu koja prati jezik. Lingvistički antropolozi također proučavaju načine na koje ljudi pregovaraju, razgovaraju i međusobno se međusobno nadopunjuju putem jezika.

Socijalna antropologija

Socijalna antropologija ispituje različite kulture ljudskih društava u svijetu i svakog društvenog procesa. Slijedom toga, njegovo područje istraživanja je vrlo široko, budući da se sve ljudske djelatnosti smatraju predmetom proučavanja, kao i svim društvenim i kulturnim promjenama. Socijalna antropologija naglašava terenski rad, usporedbe različitih kultura i društva te holističke perspektive.